Grad Zagreb, Istarska i Dubrovačko-neretvanska najrazvijenije su županije, a Kostrena, Medulin, Zagreb i Dubrovnik su najrazvijeniji gradovi u Republici Hrvatskoj, pokazuju preliminarni rezultati izračuna indeksa razvijenosti za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

Zagrebačka županija nalazi se na četvrtom mjestu u poretku i jedna je od pet županija u najvišoj (četvrtoj) razvojnoj skupini. Devet županija ostvarilo je indeks razvijenosti iznad prosjeka. Njih 12 smatra se potpomognutim područjem.

zupanije

U poretku gradova i općina, deset se jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije nalazi u dvije najviše razvojne skupine.

U osmoj skupini nalaze se gradovi Sveta Nedelja (18. mjesto), Zaprešić (25.), Samobor (32.), Velika Gorica (55.) i općina Stupnik (58.), dok u sedmu spadaju gradovi Dugo Selo (76.) i Jastrebarsko (115.) te općine Brdovec (89.), Pušča (108.) i Bistra (124.).

INDEKS RAZVIJENOSTI

Indeks razvijenosti predstavlja instrument za ocjenjivanje razine socio-ekonomskog razvoja i ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinice lokalne samouprave te za kategorizaciju potpomognutih područja.

jlsporedak
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Računa se kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja na razini svih jedinica lokalne samouprave. Pokazatelji su dohodak po stanovniku, proračunski prihod po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti, stopa nezaposlenosti i indeks starenja.

indeksrazvijenostiosnovnipodaci

Indeks se tumači tako da jedinice lokalne samouprave koje imaju vrijednost veću od 100 (prosječna vrijednost) spadaju u područje iznadprosječne, a one koje imaju vrijednost manju od 100 u područje ispodprosječne razvijenosti.

Dohodak po stanovniku omjer je ukupnog dohotka koji su u kalendarskoj godini ostvarili porezni obveznici i broja stanovnika.

Proračunski (izvorni) prihodi izračunavaju se kao omjer ostvarenih prihoda JLS umanjen za donacije, prihode iz posebnih ugovora, prihode na osnovi udjela u porezu na dohodak i pomoći, prodaju nefinancijske imovine te prirez, i broja stanovnika na području JLS.

Opće kretanje stanovništva omjer je usporedivog broja stanovnika u posljednjem dostupnom desetogodišnjem razdoblju. Stopa obrazovanosti udio je stanovništva u dobi od 20 do 65 godina s visokim obrazovanjem u ukupnom stanovništvu.

Indeks starenja postotni je udio stanovnika u dobi 60 i više godina u odnosu na broj stanovnika od 0 do 19 godina. Stopa nezaposlenosti izračunava se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih osoba na području jedinice.

indeksrazvijenostistandardiziranipokazatelji

Indeks se uzima kao kriterij za dodjelu državnih poticaja te je jedan od selekcijskih kriterija za odabir projekata koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

NOVI MODEL

Izračun je dosad proveden dvaput (2010. i 2013.), a novim modelom, koji je nastao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, nastojalo se otkloniti utjecaj stupnja varijacije statističkih obilježja na konačnu vrijednost,  koristiti nesupstitutivne pokazatelje (izbjeći kompenzaciju vrijednosti između različitih vrijednosti u konačnoj vrijednosti indeksa) i izbjeći arbitrarno utvrđivanje težinskih vrijednosti (pondera).

Dosad se vrijednost indeksa izračunavala različitim postotnim udjelom pojedinog indeksa u kompozitnom (težinska vrijednost, ponder). Prosječni dohodak time je nosio 25%, a stopa nezaposlenosti 30% kompozitnog indeksa. Takav način izračuna zamijenjen je z-score metodom, čijim se postupkom penalizacije umanjuje značaj vrijednosti pokazatelja koji uvelike odstupaju od ostalih.

Analizom velikog broja pokazatelja utvrđeno je da za “realniju sliku” razvoja treba odbaciti one pokazatelje koje određuje subjektivni faktor te one koji imaju visoku korelaciju. Tako su iz izračuna otpali pokazatelji fiskalne efektivnosti (bruto operativni rezultat, omjer kapitalnih ulaganja i prihoda poslovanja), koji bi JLS-ovima sa značajnim proračunom a lošim rezultatima dala status potpomognutog područja, ali i, primjerice, stopa zaposlenosti, za koju je, osim što ne postoje potpuna mjerenja, utvrđena visoka korelacija sa stopom nezaposlenosti.

z-score
Izvor: Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Studija (.pdf) ukazuje na nesustavan i nekonzistentan pristup formuliranju politike regionalnog razvoja i njenih bitnih pratećih odrednica kao što su sustav fiskalnog izravnavanja i politike demografske obnove, za koju se kaže da je jedva i postojala.

Studija je ukazala i da je visina pomoći potpomognutim JLS-ovima prema starom modelu preniska da bi imala dovoljne učinke na primjereno fiskalno izravnanje (odnos fiskalnog kapaciteta i fiskalnih potreba).

Iznos stvarne pomoći kretao se prije donošenja novog Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave na razini polovice iznosa jer su njegov najveći dio činile kompenzacije na ime povrata poreza na dohodak.

Novim modelom 11 jedinica lokalne samouprave, koje su dosad imale status potpomognutog područja, više ga neće ostvarivati, dok će 52 JLS dobiti taj status. Novim modelom JLP(R)S podijeljene su u osam kvantilnih skupina, za razliku od pet postotnih razreda staroga modela.

područjarazvijenosti
Izvor: Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta u Rijeci

Vrijednosti za županije i 556 jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu možete vidjeti OVDJE. Sljedeći izračun, kojim će se moći utvrditi koliko novi model predstavlja potpuniju sliku lokalnog i regionalnog razvoja u odnosu na novi zakonodavni okvir financiranja lokalne samouprave, a koji će dati brojke za prvu usporedbu, najavljen je za tri godine.

Tekst: Ante Vekić, Foto: “Dvorac Erdödy u Jastrebarskom, Zagrebačka županija” by Ex13 is licenced under CC-BY-SA-2.5 (Wikipedia; Autor nema saznanja o korištenju fotografije.).